BUDIMPEŠTA – Premijer Mađarske Viktor Orban je nakon samita o izbjegličkoj krizi u Beču, na kojem su učestvovali šefovi država i vlada koji su njome pogođeni, rekao da Evropska unija s Egiptom mora da postigne sporazum sličan onom koji je već postigla sa Turskom.
Ukoliko propadne sporazum između EU i Turske, treba uspostaviti fizičku barijeru kako bi se spriječio dolazak novih migranata, smatra Orban.
MTI prenosi da je Viktor Orban na konferenciji za medije održanoj u mađarskoj ambasadi u Beču naveo da u ovom trenutku 5,5 miliona migranata čeka u Egiptu i da, ukoliko ne bude sporazuma s tom zemljom, „možda nam usledi iznenađenje odatle”.
Orban se založio i za stabilnost u Libiji, rekavši da bez stabilnosti nema ni šanse za stvaranje „džinovskog grada izbjeglica” na obalama te afričke zemlje u koji bi bili vraćani ilegalni migranti koji dolaze u Evropu.
„Libija i Egipat biće ključni igrači u Evropi u narednih nekoliko godina”, tvrdi mađarski premijer.
Orban je rekao da ukoliko propadne sporazum između EU i Turske, čiji je cilj zaustavljanje priliva migranata u Evropu, treba uspostaviti fizičku barijeru kako bi se spriječio dolazak novih migranata.
„Smatram da ukoliko sporazum sa Turskom ne bude ostvariv, biće još više ljudi koji žele da preko Balkana dođu kod nas. Zato moramo da uspostavimo fizičku prepreku i ne dozvolimo da se to dogodi”, rekao je Orban nakon samita o izbjegličkoj krizi u Beču.
Mađarski premijer je upozorio da se može povećati pritisak u prilivu migranata.
„Može biti desetina hiljada ljudi, a do tada treba postaviti fizički sistem zaštite. Teško je ne koristiti vojni rečnik ovdje, jer je riječ o oblasti zaštite granica i odbrane, to je bez presedana. Nismo vidjeli ništa slično do prošle godine kada je više od milion ljudi marširalo kroz Mađarsku”, rekao je Orban.
Orban je, takođe, naglasio da Mađarska ne treba da bude okrivljena za zatvaranje balkanske rute i pozvao na podjelu odgovornosti.
„Mi ne treba da budemo crna ovca u porodici. Drugi, takođe, treba da preuzmu odgovornost”, rekao je Orban i pozvao ostale zemlje da pokažu solidarnost i saosjećanje.
RTS
„Maršalov plan” za Afriku
Austrijski kancelar Kristijan Kern, na čiju inicijativu se juče u Beču održao Samit o izbjegličkoj krizi, izjavio je da je cilj ovih razgovora u kojima učestvuju čelni zvaničnici EU da se „ubrzaju” napori ka okončanju najgore migrantske krize u Evropi od 1945. godine.
AFP prenosi da je Kern uoči početka samita u intervjuu za austrijski list „Klajne cajtung” naveo da to uključuje „masovno poboljšanje” obezbjeđivanja spoljnih granica EU, veće napore za brigu o izbjeglicama u regionu iz kojeg one dolaze i, dugoročno gledano, „Maršalov plan” za Afriku.
„U ovom trenutku postoji niz individualnih mjera, ali ne i zajednička evropska linija”, kazao je Kern.
Inače, „Maršalov plan”, nazvan Plan evropske obnove, bio je plan SAD o obnovi poslijeratne Evrope poslije Drugog svjetskog rata, a zadatak izrade plana dobio je Džordž Maršal i njegove kolege iz Stejt departmenta.
Tenzije sa Njemačkom i Grčkom
Evropske države koje su se prošle godine našle na ruti kojom je stiglo više od milion migranata saglasile su se da će više pažnje usmjeriti na lakše načine za sprečavanje novog priliva nego na neka teža pitanja oko kojih je EU podijeljena.
U Beču je održan samit država duž balkanske rute u nadi da će time biti izvršen pritisak na članice EU da brže reaguju na migrantsku krizu koja je izazvala duboke podjele u bloku i previranja u nacionalnoj politici.
„Pažnju smo usmjerili na to gdje se može nešto postići i brže sprovesti u djelo”, naglasio je austrijski kancelar Kristijan Kern na konferenciji za novinare poslije sastanka u Beču.
Austrija i njeni balkanski susjedi izazvali su negodovanje Atine kada su u februaru zajednički uveli blokade granica i time zatvorili rutu, nakon čega je više hiljada migranata ostalo blokirano na grčkoj teritoriji i narušeni su pozivi Njemačke za jedinstvenu akciju EU.
Tenzije sa Njemačkom i Grčkom od tada su splasnule, dijelom i zbog dogovora između EU i Turske kojim je usporen priliv migranata u Grčku.
„Zajednički rad na punom sprovođenju dogovora sa Turskom, uključujući sporno pitanje bezviznog režima, bio je jedan od tri glavna cilja koja smo usaglasili na današnjem sastanku. U ostale spada obezbjeđenje dodatnog osoblja Agenciji EU za bezbjednost granica `Fronteks`, počev od toga da članice treba da ispune već preuzete obaveze, što se još nije desilo”, kaže Kern.
Grčki premijer Aleksis Cipras poručio je u Beču da rukovođenje prilivom izbjeglica i migranata ne bi trebalo smatrati problemom zemalja prvog prijema ili država duž balkanske rute, već se prema tom pitanju treba odnositi kolektivno uz pokazivanje solidarnosti i pravednu raspodjelu tereta.
„Pitanje izbjeglica ne bi trebalo posmatrati kao problem zemalja prvog prijema ili država duž balkanske rute, koja je zatvorena jednostranim akcijama nekih zemalja”, rekao je Cipras na Samitu o izbjegličkoj krizi dodajući da se tim problemom treba baviti u skladu sa međunarodnim zakonima.
Potrebni novi dogovori
BEČ – Evropa mora da obezbijedi dodatne dogovore sa trećim zemljama o vraćanju migranata, koji ne ispunjavaju zahtjeve za azil, izjavila je njemačka kancelarka Angela Merkel i poručila da ilegalnu migraciju treba potpuno zaustaviti.
Ona je, nakon samita o izbjegličkoj krizi u Beču, obećala pomoć Grčkoj i Italiji kao članicama EU, koje su najviše izložene izbjegličkom talasu.
„Želimo da zaustavimo ilegalnu imigraciju dok živimo u skladu sa našim humanitarnim odgovornostima”, rekla je Merkel, prenosi AFP.
Ona je naglasila da je neophodno da se postignu dogovori sa trećim zemljama, naročito Afrikom, ali i Pakistanom i Avganistanom, „tako da bude jasno da oni koji nemaju prava da ostanu u Evropi mogu da se vrate u svoje matične zemlje”.
„Naš cilj mora biti potpuno zaustavljanje ilegalne migracije”, rekla je Merkelova.
Njemačka kancelarka je naglasila da treba ojačati Fronteks radi bolje kontrole spoljnih granica EU i obećala podršku Grčkoj i Italiji, zemljama koje su na prvoj migrantskoj liniji, prenosi Hina.
„Njemačka je spremna da mjesečno prihvati nekoliko stotina izbjeglica iz Grčke i Italije koje imaju izglede za dugoročni ostanak u Evropi. Upravo tim ljudima treba dati perspektivu”, smatra Merkelova.
Najvažniji cilj, kako je rekla, mora biti jačanje legalne i sprečavanje ilegalne migracije.
Tanjug